NAPOLEON I.
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.[3]
MLADOST
Napoleon je rođen u korzikanskoj obitelji. Otac mu je bio Carla Buonaparte. Napoleon je bio francuski stipendist u kraljevskoj vojnoj akademiji. Školovanje završava u Parizu(1784-85). U vrijeme Ferancuske revolucije bio je na strani jakobinaca.[1]
USPON
1793.g. – unaprijeđen za brigadnoga generala
Veljača 1794.g. – zapovjednik topništva francuske Talijanske armije
1795.g. – rojalistička pobuna protiv Konventa, za nekoliko stai ugušio pobunu
Ožujak 1796.g. – zapovjedao u pohodu na Italiju
1798.g. – rat protiv Egipta i svladao ga je za tri tjedna
1799. – izveo dražavni udar [1]
U novoosnovanom čelništvu Napoleon se nameće za konzula(1798). 1802. godine dao se izabrati za doživotnog konzula, aveć dvije godine kasnije proglasio se za cara. Iako je za vrijeme njegove vladavine zastupao parlament njegove ovlasti su bile minimalne. [1]
.
NAPOLEON KAO REFORMATOR
Reforme u doba Napoleonove vladavine:
-napravio je modernu državnu upravu s centraliziranim upravnim sustavom
-na čelo departmana došli prefekti s izuzetno širokim ovlastima, a postavljao ih je Napoleon osobno
-stvorio državnu banku i uveo novu valutu (franak)
-reformirao je porezni sustav (porez više nisu prikupljali zakupci već državni službenici)
-najvažnije djelo je kodifikacija prava (Građanski zakonik) – običajna prava zamijenio modernim pravima
-školske reforme (školovali su se budući državni službenici uz jedinstveno propisane programe)
-obnovio je plemićke titule(naslove) koje je revolucija ukinukla
-uvodi i legiju časti [1]
NAJVEĆE BITKE I RATOVI
Isprovocirana Engleska, agresivnim ponašanjem Franscuske, u travnju 1803. godine nastavlja rat s Francuskom. Nakon dvije godine rata Englsekoj se pridružuju Austrija, Rusija; Švedska i Napulj. Napoleon je izgubio u pomorskoj bitci kod Trafalgara(rt na jugu Španjolske) te je popustio u vezi daljnih napada na Englesku. No napada austrijsko-ugarsku vojsku te ih je u bitkama kod Ulma i Austerlitza 1805. godine porazio.[3]
1807. godine osvojio je Portugal i 1808. godine Španjolsku jer nisu poštivali kontinentalnu blokadu. Ta osvajanja potaknula su španjolski ustanak protiv Francuske, pod nazivom Poluotočni rat. napoleon je došao u Španjolsku i zaustavio pobunu, no nakon njegovog odlaska pobune se nastavljaju. Budući da je u Poluotočnom ratu na strani Španjolske bila Engleska Napoleonova vojska je izgubila 300 000 vojnika i ogromna financijska sredstva. To je uzrokovalo da Napoleonvo carstvo polako počinje slabiti.[3]
Bitka kod Austerlitza
Bitka kod Austerlitza poznata je i pod nazivom "trocarska bitka" zbog sukoba njemačog cara Franje I, ruskog cara Aleksandra i naravno Napoleona(francuskog cara). Napoleon je za samo osam sati Austrijanci i Rusi su bili ubijeni.“ Izgubili su 35 000 vojnika, 15 generala, 42 zastave i 150 topova. Napoleon je učvrstio svoju vlast u Europi.“[3]
POHOD NA RUSIJU
U lipnju 1812. Rusi se povlače pred Francuzima paleći sela. Francuska vojska polako slabi zbog razmnožavanja raznih bolesti i zbog nedostatka hrane. Došlo je do bitke kod Borodina u kojoj je Napoleon učsestvovao sa samo polovino vojske. Međutim, Rusi se povlače te francuska vojska ulazi u Moskvu koju su morali napustiti jer su je Rusi zapalili. Nakon napuštanja Moskve Napoleona je uništila ruska zima, glad i bolesti te se vratio u Francusku sa 5000 ljudi.[4]
SLOM
1813. godine Napoleon je porazio protivničke vojske kod Lützena, Budišina i Dresdena, ali je izgubio bitku kod Leipziga. S obzirom da su se njegovi maršali odbili boristi vraća se u Pariz gdje se predaje pod pritiskom koalicije. 1814. godine prognan je na otok Elbu ,od strane protivnika, koji mu je dan na upravu. Na vlast u francuskoj je postavljen Luj XVIII.(din. Burbon).[2]
SMRT
„S Napoleonom je u progonstvo pošlo i dvadesetak njegovih najvjernijih . Maštao je o bijegu s otočića Svete Helena, na kojeg su ga protjerali Englezi, površine tek nešto veće od 100 km2.“ [2]Umro je 5. svibnja 1821. od raka na želucu. Godine 1840. na zahtjev kralja Luja-Filipa njegovi su ostaci preneseni u Pariz.[2]
ZANIMLJIVOSTI
· „Napoleon je naredio prišivanje gumbȃ na rukavima vojničkih odora kako bi spriječio vojnike od brisanja nosa rukavom.
· Napoleon se često preoblačio u siromaha kada bi god išao u šetnju ulicama Pariza pitajući narod za njihovo mišljenje o samome sebi na osnovu čega je mjerio svoju popularnost.“
· Želio je da se njegovo tijelo sahrani na obali rijeke Seine. Budući da nitko nije ispunio njegov zahtjev njegovo tijelo danas leži u Palači invalida u Parizu sa ostalim francuskim vođama.[3]
NAPOLEONOVO OSVAJANE EUROPE I PAD
IZVORI
LITERATURA
[1]enciklopedija.hr[2011]Napoleon l. Bonaparte.Dostupno 5.6.2018. na
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42926
[2]proleksis.lzmk.hr[2010]]Napoleon l. Bonaparte.Dostupno 5.6.2018. na
http://proleksis.lzmk.hr/38409/
[3]sh.wikipedia.org[2017]Napoleon l. Bonaparte.Dostupno 5.6.2018. na https://sh.wikipedia.org/wiki/Napoleon_I_Bonaparte
[4]rs-lat.sputniknews.com[2017]napoleon je mogao baciti Europu pred ruskog cara.Dostupno 5.6.2018. na https://rs-lat.sputniknews.com/komentari/201704011110592086-Napoleon-Rusija-car-pavle-Francuska1/
SLIKOVNI
https://i.pinimg.com/originals/31/c6/1e/31c61e8c7c9eb27c2ebc49b9c9018f5c.jpg
http://www.4usky.com/data/out/98/164891606-union-jack-wallpapers.jpg
http://www.pptbackgrounds.org/uploads/spain-flag-backgrounds-wallpapers.jpg
https://www.mediastorehouse.com/p/497/napoleon-cartoon-1805-the-plumb-pudding-6247418.jpg
VIDEO SADRŽAJ
https://www.youtube.com/watch?v=7tCUYMlUNA8